Uporabnik:Stebunik/peskovnik37 - Knežija

4sl Knežije Jutarnji list o njej 5.iii.2024

Knežija Gradsko naselje Knežija slovensko: Mestno naselje Knežija
Stanovanjski bloki Zagreba
Stolpnice na Knežiji
Koordinati: 45°47.4′N 15°57.1′E
Država	Hrvaška
Mesto	Zagreb
Mestna četrt	Trešnjevka - jug
Površina
• Skupno	0,8175 km2
Prebivalstvo  (2011)
• Skupno	10 484

Knežija (hrvaško Knežija); je gosto naseljeno območje v južnem delu glavnega mesta Hrvaške - Zagrebu, v enem od starejših delov zgodovinskega okrožja Trešnjevka. Ima status mestnega naselja — metropolitanske samoupravne enote druge stopnje, ki jo upravlja krajevni mestni odbor. Šteje približno 10.500 prebivalcev.

Opis

Knežija spada med starejše dele mestne zagrebške četrti Trešnjevka, in sicer v krajevno skupnost Trešnjevka - jug. V zadnjem času so tod zgradili precej novih stavb, a starejše so lepo obnovljene. Tako je ta mestni del dobil nov videz, v katerem je staro naselje skoraj popolnoma izginilo, saj nove stavbe rastejo kot gobe po dežju. Zaradi sorazmerno mirnega, skoraj podeželskeg okolja in bližine mestnega središča so poskočile cene za 1m² stanovanja tudi do 2500 evrov. To niti en km² obsežno mini-četrt omejujejo mestne prometnice: Zagrebška avenija, Selska, Savska in Horvačanska cesta.

Zagreb je znano potresno področje in je hud potres v zadnjem obdobju - 22. marca 2020 - med drugim prizadel tudi Zagrebško stolnico. Knežija pa pomni hudo povodenj, ko je v noči med 25. in 26. oktobrom 1964 bližnja Sava prestopila bregove in poplavila celo to nižje ležeče področje; zlasti so bile prizadete kleti in skladišča, pa tudi nekatera celotna podjetja. Voda se je povzpela celo poldrugi meter visoko in so prišli lahko prebivalci do svojih stanovanj le s čolnom.

Tisto noč so nasipi popustili in reka Sava je z veliko brzino poplavila tretjino mesta; opozorilna služba je zakazala, škoda pa je bila velika zlasti na nižje ležeči Knežiji. Voda je vdrla tudi v prostore zagrebškega dnevnika Vjesnika, pa tudi kletne sobe pri salezijanski Cerkvi Marije Pomočnice, kjer so spali bogoslovci, ki so skoraj po čudežu ušli smrti.

Povijest

mini|300px|Poplavljene zagrebačke ulice U noći s 25. na 26. listopada 1964. rijeka Sava poplavila je Zagreb kada je došlo do pucanja nasipa. Posljedice poplave bile su katastrofalne, nabujala Sava poplavila je trećinu Zagreba, voda je prekrila više od šest tisuća hektara užeg gradskog područja na kojemu je živjelo 180 tisuća ljudi.

Poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40 000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom, potpuno je uništeno 10 000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafo-stanica, oštećeno je 120 poduzeća, 2 kilometra autoceste, izgubljeno je 65 posto građevinskoga materijala iz skladišta, a štete su nanijete i na niz drugih materijalnih i kulturnih dobara.

Slika:Poplava u Zagrebu 1964 HDA 01.jpg

Poplavljena Savska cesta

Versko, kulturno in izobraževalno-vzgojno delovanje

Med znamenitosti Knežije spada Glasbeni ansambl Trešnjevka, ki obstaja čez 30 let in predvaja hrvaško narodno in umetno glasbo, zlasti z uporabo tradicionalnih tamburic, ki jih sestavljajo razna glasbila kot: bisernica, brač, berda...

Na Knežiji deluje Osnovna šola "Matija Gubec".

Tu se nahaja tudi Salezijanski samostan, v sklopu katerega je najbolj vidna Cerkev Marije Pomočnice, ki je središče istoimene rimskokatoliške župnije.

Uspehi in neuspehi vzgojnega delovanja

Knežija je postala po Zagrebu in šire znana po pozitivnem vzgojnem delovanju salezijancev, med katerimi so bili tudi mnogi Slovenci (med njimi kot najbolj znani Jožef Tkalec, Anton Bajuk, Vinko Furlan, svetniški magister Serafin Pelicon), nato pa tudi Hrvatje (Nikola Pavičić, Dragec Brumec, Izidor Tušek, Marin Mandić).

Po razpadu Jugoslavije - na Hrvaškem to obdobje imenujejo Domovinska vojna (Domovinski rat) - je Knežijo v negativnem smislu "proslavila" skupina mladih prestopnikov, ki so znani javnosti kot "Dečki s Knežije" . Varuhi reda so jih polagoma uspeli spraviti za zapahe; okolica in drugod so si oddahnili, ko je odslužil dolgoletno kazen in prišel na svobodo tudi poslednji član te zloglasne tolpe. Iz poročil je sklepati, da je na koncu - verjetno zaradi ugleda mesta in dežele - sodišče končno v nasprotju s prejšnjimi obsodbani - ugotovilo, da pravzaprav niti ni obstajala kaka organizirana drhal, ki bi imela namen na nezakonit način "služiti" denar; ne glede na te sklepe je javnost v resnici skozi desetletja vznemirjalo delovanje te skupine. Prestopniki naj bi bili torej nastopali zgolj kot posamezniki (in si s tem prislužili seveda krajšo zaporno kazen).

Šperploča za prvog Hrvata svjetskog prvaka

Koliko je Knežija poznata po sportu, najbolje svjedoči povijest njene župe. Nekadašnji svjetski i višestruki državni stolnoteniski prvak Žarko Dolinar koji je proglašen za najboljeg sportaša Hrvatske i Jugoslavije 1954. godine, trenirao je u crkvenim prostorijama, a svoj prvi reket napravio je od šperploče koju je ukrao s oltara crkve Marije Pomoćnice. Kasnije je postao prvi Hrvat koji je osvojio medalju na Svjetskom prvenstvu u Kairu 1939. i prvi hrvatski sportaš uopće koji se okitio naslovom svjetskog prvaka.

Zunanje povezave

Knežija

(hrvaško)

• Krajevni odbor Knežija
• Župa Marije Pomoćnice
• Članovi Vijeća mjesnog odbora Arhivirano 10. ožujka 2016. na Wayback Machine.
• ZGportal Zagreb
• Mesto Zagreb

Dečki s Knežije

(hrvaško)

• Tko su dečki s Knežije? Krali i palili aute, preprodavali oružje, dilali drogu, mlatili ljude... - Net.hr 5.7.2019. GORAN STANZL/PIXSELL/
• Dečko s Knežije: "Ubio si ga, j**** ti mater cigansku!" | Express (24sata.hr) PIŠE Vilim Cvok 25. STUDENOGA 2017.
• TKO SU DEČKI S KNEŽIJE? Dušan Miljuš progovorio o organiziranom kriminalu, ispovijest poznatog novinara - Dnevno.hr Autor: DnevnoSubota, 06. srpnja 2019.
• Na slobodu izlazi i posljednji pripadnik \'dečki s Knežije\' - Večernji.hr (vecernji.hr) Autor: Marina Borovac 29.05.2012 Pridobljeno 3.03.2024

Arhivirano 2017-06-05 na Wayback Machine.

1sl Knežija multi 3.iii.2024

Knežija Gradsko naselje Knežija slovensko: Mestno naselje Knežija
Stanovanjski bloki Zagreba
Stolpnice na Knežiji
Koordinati: 45°47.4′N 15°57.1′E
Država	Hrvaška
Mesto	Zagreb
Mestna četrt	Trešnjevka - jug
Površina
• Skupno	0,8175 km2
Prebivalstvo  (2011)
• Skupno	10 484

Knežija (hrvaško Knežija); je območje v glavnem mestu Hrvaške Zagrebu, enem od starih delov zgodovinskega okrožja Trešnjevka. Ima status mestnega naselja — metropolitanske samoupravne enote druge stopnje, ki jo upravlja krajevni odbor. Ima približno 10.500 prebivalcev.

Opis

Knežija spada med starejše dele mestne zagrebške četrti Trešnjevka - jug; v zadnjem času so zgradili precej novih stavb, a starejše so obnovljene. Tako je ta mestni del dobil nov videz, v katerem je staro naselje skoraj popolnoma izginilo.

Med znamenitosti Knežije spada Glasbeni ansambl Trešnjevka Muzički ansambl Trešnjevka Arhivirano 1. oktober 2009 na spletnih straneh Wayback Machine., ki obstaja čez 30 let in predvaja hrvaško narodno in umetno glasbo, zlasti z uporabo tradicionalnih tamburic, ki jih sestavljajo razna glasbila kot: bisernica, brač, berda...

Na Knežiji deluje Osnovna šola "Matija Gubec".

Tu se nahaja tudi Salezijanski samostan, v sklopu katerega je najbolj vidna Cerkev Marije Pomočnice, ki je središče istoimene rimskokatoliške župnije.

Zunanje povezave

(hrvaško)

• Krajevni odbor Knežija
• Župa Marije Pomoćnice
• Članovi Vijeća mjesnog odbora Arhivirano 10. ožujka 2016. na Wayback Machine.
• ZGportal Zagreb
• Mesto Zagreb

Arhivirano 2017-06-05 na Wayback Machine.

Ukrajinsko:

Кнежія Gradsko naselje Knežija
Житловий масив Загреба
Забудова Кнежії
Koordinati: 45°47.4′N 15°57.1′E
Країна	Hrvaška
Місто	Загреб
Район міста	Трешнєвка-Південь
Površina
• Skupno	0,8175 km2
Prebivalstvo  (2011)
• Skupno	10 484

Кнежія (hrvaško Knežija) — місцевість у столиці Хорватії Загребі, одна з давніх частин історичного району Трешнєвка. Має статус міського населеного пункту — столичної самоврядної одиниці другого рівня, керівництво якою здійснює місцевий комітет. Налічує близько 10 500 жителів.

Останнім часом місцевість пережила оновлення: зведено багато нових будинків і від старого вигляду району майже не залишилось і сліду.

У Кнежії базується музичний ансамбль «Трешнєвка», який існує вже понад 30 років, пропагуючи хорватську національну, оркестрову й вокальну музику та інструмент під назвою тамбура.

Примітки

En:

Buildings in Knežija

Knežija is one of the older parts of Trešnjevka, Zagreb, Croatia. The area covered by the local city council Knežija has around 12,000 inhabitants.

Recently Knežija is being renewed. A lot of new buildings have been built and the looks of the old neighbourhood have almost disappeared.

The music ensemble Trešnjevka, headquartered in Knežija, has existed for more than 30 years, promoting the Croatian national, orchestral and vocal music and instrument called tambura.

References

Hr Knežija mini|desno|270px|Stambene zgrade na zapadnoj strani Knežije, uz Selsku cestu. Knežija je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koje se nalazi na zapadnom dijelu grada, pripada gradskoj četvrti Trešnjevka – jug, kao naselje čini zaseban mjesni odbor.

Na Knežiji se nalazi Osnovna škola Matije Gupca, Osnovna škola Horvati te salezijanski samostan i crkva Marije Pomoćnice, što je i središte istoimene rimokatoličke župe. Poštanski broj kvarta je 10000.

Vanjske poveznice

• Župa Marije Pomoćnice
• Članovi Vijeća mjesnog odbora Arhivirano 10. ožujka 2016. na Wayback Machine.

Sh: Knežija mini|desno|270px|Stambene zgrade na zapadnoj strani Knežije, uz Selsku cestu. Knežija, poznati zagrebački kvart u Gradskoj četvrti Trešnjevka - jug, kao naselje čini zaseban mjesni odbor.

Na Knežiji se nalazi Osnovna škola Matije Gupca, Osnovna škola Horvati te salezijanski samostan i crkva Marije Pomoćnice, što je i središte istoimene rimokatoličke župe.

Vanjske poveznice

• Župa Marije Pomoćnice
• Članovi Vijeća mjesnog odbora Arhivirano 2016-03-10 na Wayback Machine.

десно|мини|300п|Стамбене зграде на западном крају Кнежије Кнежија, познати загребачки кварт у Градској четврти Трешњевка - југ, као насеље чини засебан месни одбор.

На Кнежији се налази Основна школа „Матија Губец“ те салезијански манастир и црква Марије Помоћнице, што је и средиште истоимене рикмокатоличке жупе.

Кнежија је један од старијих делова Трешњевке и недавно је обновљена. Много нових зграда је изграђено и изглед старог краја готово је нестао. Али неке старе ствари су још остале, а једна од њих је музички ансамбл Трешњевка Arhivirano 1. oktober 2009 na spletnih straneh Wayback Machine.. Он постоји више од 30 година, и још увек промовише хрватску народну оркестарску и вокалну музику и тамбуру.

Спољашње везе

• Жупа Марије Помоћнице
• Чланови већа Месног одбора Arhivirano 10. marec 2016 na spletnih straneh Wayback Machine.
• Музички ансамбл Трешњевка Arhivirano 1. oktober 2009 na spletnih straneh Wayback Machine.

Кнежија

4sl Podmurvice multi 2024-02-23 končano in pregledano

Stebunik/peskovnik37 - Knežija
Podmurvice na zemljevidu mesta Reke
Država	Hrvaška
Županija	Primorsko-goranska županija
Mesto	Reka
Nadm. višina	40 m
Prebivalstvo  (2011)
• Skupno	5.988
Poštna številka	51000 Reka
Vir: Publikacije Državnega zavoda za statistiko Republike Hrvaške (kjer ni drugače navedeno).

Podmurvice (italijansko Gelsi) - v pomenu Naselje pod murvicami - so mestna četrt na Reki; istoimenski mestni odbor obsega vzhodni del Turnića (italijansko Torrete; slovensko: Stolpnice), južni del Plas (italijansko Plase; slovensko: Plase), in južni del Banderovega: območje Tehniške fakultete na Reki (nekdanja avstrijska vojašnica Diaz) ter Salezijane (italijansko Salesiani).

Italijansko ime Gelsi za območje te krajevne skupnosti oziroma mestne četrti in občine sicer ni uradno, vendar ga neuradno uporablja italijanska manjšina na Reki. Po Statutu mesta Reke je italijanska manjšina priznana kot avtohtona etnična skupina v mestu (člen 24).

Zemljepis

Vzhodni del Podmurvic
z novimi nebotičniki v Ulici Franje Čandeka na Reki. To so najvišje stavbe na vsem Hrvaškem.

Podmurvice obsegajo 78,35 hektarjev bregovitega ozemlja nad Jadranskim morjem in sicer severozahodni del od mestnega središča. Na jugu meji ta mestna četrt na Mlako, na zahodu na Turnić in Svetega Nikolo, na severu na Pehlin in Škurinje, na vzhodu na Škurinjsko Drago, na jugovzhodu pa na mestno četrt Banderovo.

Sedež krajevne skupnosti oziroma mestne četrti je na Dubrovniški ulici št. 2.

Prebivalstvo

Podmurvice, Emiliijeve stolpnice iz 1960-ih - pogled iz Salezijanskega vrta - od Salezijancev proti Kvarnerju

Upadanje števila prebivalstva iz 1990-ih se nadaljuje tudi v sedanjem tisočletju. Od 6659 prebivalcev v letu 2001 je padlo na 5988 v letu 2011.

Izobrazba

Salezijanska gimnazija 2018

Na tem območju obstaja več izobraževalnih ustanov:

• OŠ Podmurvice
• Srednja tehniška šola
• Srednja kemijska šola
• Tehniška fakulteta
• Salezijanska klasična gimnazija

Šport

Cerkev Marije Pomočnice
Naslanja se na nekdanji Salezijanski zavod; spredaj odbojkarsko igrišče in nekdanja gledališka- in kinodvorana

1975 so napravili meščani odbojkarsko igrišče Robert Komen.

Ko so 1918 prišli na Reko salezijanci, so najlepši prostor na severnem ozemlju nekdanje sirotišnice, ki so jo vodile madžarske nune usmiljenke, spremenili v igrišče, v stavbi pa je bila prva kinodvorana na Reki; dvorano uporabljajo še dandanes tudi za gledališke predstave. Tam, na dvorišču, je tudi odbojkarsko igrišče.

Znamenitosti

Stavbe

• Dijaški dom Ivan Goran Kovačić
• Cerkev Svetega Jožefa
• Cerkev Marije Pomočnice

Zunanje povezave

(hrvaško)

• podmurvice rijeka - Bing Maps Učenički dom Podmurvice
• Uradne strani
• Interaktivni zemljevid MO
• Mesto Reka - KS Podmurvice, uradne strani
• Mesto Reka - uradna stran

Jutarnji list o Knežiji

Povijest Knežije

• premium • vijesti • sport • j2 • kultura • video • novac • scena • pretplata

Knežija: Iz mulja nastao je mali grad Piše:Goran Penić, Mario Tomas

Jutarnji.hr Objavljeno: 23. ožujak 2009. 09:12

ZAGREB - Koja vam je prva asocijacija kad netko spomene Knežiju?, pitali smo nekoliko naših sugrađana. Odgovor je, očekivano, u većini slučajeva bio - “dečki s Knežije”. Stanovnicima tog nekada rubnog dijela grada, a danas urbanog naselja s oko 12 tisuća stanovnika, nije nimalo ugodno kada ih povezuju sa zločinačkom skupinom čija su imena punila stranice crne kronike.

No, Knežija nisu samo osobe koje su sudjelovale u tada zvanom “sudskom procesu stoljeća”. Knežija je i Žarko Dolinar, prvi hrvatski sportaš koji se okitio naslovom svjetskog prvaka, i to 1939. kada je postao prvi stolnoteniski reket svijeta. Knežija je i Ružica Pađen, koja se svakodnevno brine o desecima jadnih, napuštenih životinja u jedinom hranilištu za mačke u gradu.

Osobna karta kvarta

• površina: oko tisuću četvornih metara

• stanovništvo: približno 12.000

• lokacija: između četiri frekventne prometnice: Zagrebačka avenija, Selska, Savska i Horvaćanska

• 0 - broj kina i kazališnih dvorana

• 15 minuta je potrebno do centra grada javnim prijevozom

• 2500 eura - cijena četvornog metra novogradnje

• 112 godina - starost OŠ Horvati

• 800 četvornih metara sportskih dvorana

• studentski dom - u zvoniku crkve

Knežija su i njene zgrade sagrađene nakon Drugog svjetskog rata, kao i tek nekoliko preostalih kuća tzv. stare Knežije. Čine je i njeni brojni sportski klubovi, 800 četvornih metara sportskih dvorana, terena, dječja igrališta te zelenilo u kojem uživaju njeni stanovnici, kao i zvonik crkve Marije Pomoćnice u kojoj je smješten - studentski dom.

Nekad seosko naselje, danas je urbanizirano. Nove zgrade niču preko noći, a cijene četvornog metra stana prije krize dostizale su i do 2500 eura. Cijenu ponajviše drži lokacija, koja je idealna. Blizu je centra, a opet ima svoj mir i tišinu. Mali kvart, površine tek jedan četvorni kilometar, omeđen četirima frekventnim gradskim prometnicama, Zagrebačkom avenijom, Selskom, Savskom i Horvaćanskom cestom, jedna njegova stanovnica opisuje kao dostatnim mjestom za život:

- Otkad se nedavno otvorila drogerija, više ne moram nigdje iz kvarta - kaže dok punih vrećica izlazi iz trgovine.

Knežija jedino nema kino i kazalište, ali do najbližeg je 15-ak minuta vožnje javnim gradskim prijevozom. Nema ni noćnih klubova, ali do njih vas dijeli desetak minuta hoda.

Više od 40 godina poslije, seoska idila zagrebačkog predgrađa postala je, kažu njegovi starosjedioci, pravi mali grad.

No mnogi se sjećaju davnih vremena kada su kao klinci trčali do “buhare”, kako su zvali staro kino smješteno na Selskoj, ne bi li uhvatili mjesto na tvrdim, drvenim klupama. Jer, vodili su se uzrečicom “tko prvi, njegova djevojka”.

- Sjećam se i ‘furijaša’ koji su konjskim zapregama vozili šljunak s nasipa. Žalim za tim starim vremenima. Mir, tišina, obiteljske kuće s uređenim vrtovima. Ne sviđa mi se ovo danas, jer svakodnevno u vrtu nalazimo boce i stolice u našem dvorištu, a samo prošle godine netko se četiri puta autom zaletio u naš plot - priča jedan od “rođenih” Knežijanaca, 62-godišnji Darko Čuhaš. On sa suprugom Vesnom živi u jednoj od rijetkih preostalih autentičnih kuća stare Knežije, za koju kažu da ju je 1939. sagradio neki Nijemac. Kuća je trošna, i htjeli bi je prodati, no već trideset godina im govore kako je na trasi koja je namijenjena za gradnju produžetka Jadranskog mosta te da će je Grad otkupiti.

- Kuću ne možemo nikome prodati jer Grad ima pravo prvokupa, zbog čega ni ne ulažemo u renoviranje. Grad će nam dati neki zamjenski stan, ali nam neće nadoknaditi zemlju - potužila se 65-godišnja Vesna Čuhač koja svoje umirovljeničke dane krati učenjem stranih jezika. Kaže da su se ljudi dosta otuđili, s obzirom na vremena iz njene mladosti.

- Prve susjede, koji su se doselili prije deset godina, ni ne poznajem. Ljudi su postali zatvoreniji, žene više ne hodaju po placu i ne pričaju dogodovštine - sa sjetom nam priča.

Stotinjak metara od obiteljske kuće Čuhačevih, devedesetih godina prošlog stoljeća niknula je velika osmerokatnica sa stotinama stanova čije prizemlje, među ostalim, krasi dvadesetak kafića, frizerski saloni, trgovine, dva restorana i ljekarna. Na Knežiji je uvijek živo, pogotovo vikendom. Dok mladi tijekom lijepog vremena ispijaju kave na brojnim terasama, mame se s djecom igraju u obližnjim parkovima.

A Knežija je najprepoznatljiva po djeci i mladima. Selezijanski red katoličkih svećenika, čije je osnovno poslanje brinuti se o mladima, tamo se nastanio nakon Drugog svjetskog rata. Oko sebe su okupljali brojne mlade, osnovali su pet sportskih klubova, a ispred crkve vječno su “haklali” mladići.

Tamo su čak dvije škole, svaka posebna na svoj način. Dok se OŠ Horvati ponosi svojom bogatom poviješću jer uskoro slavi 112. rođendan, druga škola, Matije Gupca, najpoznatija je po svom programu za strane državljane. U njoj se školuju djeca diplomata. A od dva školska igrališta, u kvartu je ipak najpoznatije ono crkveno.

- Ovaj kvart uvijek je bio poznat po sportu. Uz mali nogomet, stolni tenis, tae kwon do i odbojku, najpoznatiji su bili košarkaški ‘haklovi’, a zanimljivo je da jedan koš ima šuplju ploču pa kada gađaš od table, uvijek ulazi u obruč. Domaći dečki koji su to znali nikad na njemu nisu gubili - kaže kroz smijeh don Marijan Lovrić, predsjednik svih pet sportskih klubova Župe Marije pomoćnice. Zbog velikog interesa, dodaje, crkva sada gradi i svoju sportsku dvoranu pa dio klubova neće više morati trenirati u drugim kvartovima.

 Povijest Knežije obilježena poplavom

Povijest nastanka Knežije obilježena je velikom tragedijom, jer jedna od najvećih katastrofa koja je pogodila Zagreb u zadnjih sto godina, kada se u noći sa 25. na 26. listopada 1964. godina rijeka Sava izlila iz svojih korita, donijela je razvoj tog malog naselja. Cijelo područje tada je bilo pod vodom. Poplavili su podrumi kuća, uništena su mnoga dvorišta i objekti, ljudi su se, kazuje nam jedan od svjedoka tog vremena, penjali na ormare da bi spasili vlastite živote; nije bilo vremena za spas osobnih stvari. Čamcima su prolazili kroz svoju ulicu, a u kućama su poslije nalazili i do metar i pol vode. Čak se i danas na pojedinim zgradama vide tragovi od razine vode koja se popela.

Šperploča za prvog Hrvata svjetskog prvaka

Koliko je Knežija poznata po sportu, najbolje svjedoči povijest njene župe. Nekadašnji svjetski i višestruki državni stolnoteniski prvak Žarko Dolinar koji je proglašen za najboljeg sportaša Hrvatske i Jugoslavije 1954. godine, trenirao je u crkvenim prostorijama, a svoj prvi reket napravio je od šperploče koju je ukrao s oltara crkve Marije Pomoćnice. Kasnije je postao prvi Hrvat koji je osvojio medalju na Svjetskom prvenstvu u Kairu 1939. i prvi hrvatski sportaš uopće koji se okitio naslovom svjetskog prvaka.

Goran Penić, Mario Tomas

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

U Zagrebu i Dalmaciji potražnja pada, ali u ovom dijelu Hrvatske cijene su eksplodirale: ‘Za mjesto u garaži traže 20.000 eura!‘

Par blogera u suzama, objavili su potresnu snimku: ‘Večeras... grupno su je silovali, njih sedmorica, ku*kini sinovi!‘

Posljednji živući partizan (102) za Jutarnji o velikoj tragediji: ‘Najgore što sam ikad vidio!‘

Poznati hrvatski restoran vraća Michelinovu zvjezdicu: "Donijela nam je samo probleme i otjerala stare goste"

više na webu

Nestao spomenik Bruceu Leeju u Mostaru! Postolje je nakon 19 godina osvanulo prazno, nitko nema pojma što se dogodilo
Državne i javne tvrtke isplaćuju uskrsnice, one nisu prevelike, ali radnike vesele, evo o kojim je iznosima riječ
‘Ko bi rek‘o čuda da se dese: francuski predsjednik zove u rat, a turski sultan poziva na mir...
Britanci objavili novu procjenu: Nikad više ruskih vojnika nije ubijeno ili ozlijeđeno
Otac dječaka ubojice obratio se sudu u Beogradu, jednom je rečenicom Vladimir K. sve sablaznio
Bojim se da se Crna Gora politički vratila u 1991. Na to podsjećaju poruke koje plaše i hrvatsku i crnogorsku zajednicu

 Banka ostvarila rekordnu dobit, i bivšim direktorima u svibnju na račune sjedaju stotine tisuća eura
 Sigurno ste to vidjeli na automobilima u prometu: Znate li što predstavlja simbol ribe?
 Jaglaci mogu biti jako opasni. Obratite pažnju na ovo

VIŠE NA WEBU

Rustikalni recept za čišćenje organizma od parazita!

Čak i najteže proširene vene nestat će za 7 dana!

Čak i najteže proširene vene nestat će za 7 dana!

Rustikalna metoda čišćenja organizma od parazita!

Čak i najteže proširene vene nestat će za 7 dana!

Një metodë rustike për të pastruar trupin nga parazitët! Povratak na vrh

vijesti Hrvatska Svijet Crna kronika Zagreb sport HNL Nogomet Košarka Tenis Fight site Sport mix j2 Tehnologija Znanost Zdravlje Seks i veze Putovanja Životne priče Gaming novac Restart biznis Restart ideje kultura Art Film i TV Književnost Glazba Kazalište scena Domaće zvijezde Strane zvijezde Reality POVEŽITE SE S JUTARNJIM

IMPRESSUMOPĆI UVJETI KORIŠTENJAPRAVILA KOMENTIRANJAZAŠTITA PRIVATNOSTIWEB OGLAŠAVANJEPRINT OGLAŠAVANJEKONTAKT UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA Copyright © 2024.

HANZA MEDIA d.o.o  
Sva prava pridržana 

https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/knezija-iz-mulja-nastao-je-mali-grad-2861792 Jutarnji list - Knežija: Iz mulja nastao je mali grad Goran Penić, Mario Tomas Jutarnji.hr Objavljeno: 23. ožujak 2009. 09:12

Pridobljeno 3.iii.2024

Naveden izvor

• "Športska slava je kratka, budućnost su znanje i zvanje!"
  • Intervju za Slobodnu Dalmaciju, 25. studenog 2002.

• "Hvala nije dostatna riječ za sve ono što mi je šport dao. Iako sam stopostotni amater, bio bih siromašniji barem deset puta. Uz šport upoznao sam stotine gradova, zemalja ljudi, običaja; proširio sam inventar znanja jezika, zemljopisa, povijesti; upoznao sam Gretu Garbo, spavao sam kod Chaplina."
  • Intervju za Slobodnu Dalmaciju, 25. studenog 2002.

"Šport je jači od svih ambasada, od svih znanosti... Kad nobelovac u Baselu održi predavanje, novine o tome izvijeste u dva i pol retka, a kada, primjerice, dođe Ronaldo, posvete mu stranice i stranice."

• • Intervju za Slobodnu Dalmaciju, 25. studenog 2002.

"Zahvalnost je debeli stup karaktera i morala."

• • Intervju za Slobodnu Dalmaciju, 25. studenog 2002.