Tomislav Ivančić

Iz Wikipedije, proste enciklopedije
Tomislav Ivančić
Portret
Tomislav Ivančič (2007) med predavanjem
Rojstvo30. september 1938({{padleft:1938|4|0}}-{{padleft:9|2|0}}-{{padleft:30|2|0}})[1]
Davor[d]
Smrt17. februar 2017({{padleft:2017|4|0}}-{{padleft:2|2|0}}-{{padleft:17|2|0}})[2][3] (78 let)
Zagreb[4]
NarodnostHrvat
Državljanstvo Hrvaška
Poklicduhovnik
Poznan poutemeljitelj antropološke medicine in hagioterapije

Tomislav Ivančić, hrvaški katoliški duhovnik, akademik, * 30. november 1938 Davor pri Slavonski Požegi, Jugoslavija, +17. februar 2017, Zagreb, Hrvaška.

Bil je član Mednarodne teološke komisije

Življenjepis[uredi | uredi kodo]

Otroštvo in šolanje[uredi | uredi kodo]

Tomislav Ivančić se je rodil 1938 v skromni družini Đura Ivančiča in Marije r. Gelemanović v kraju Davor, blizu Nove Gradiške v območju Slavonske Požege.[5] V Zagrebu je končal Nadškofijsko klasično gimnazijo v Zagrebu. Teologijo in filozofijo je študiral od 1960 na Katoliški bogoslovni fakulteti v Zagrebu, a od 1963 je nadaljeval študije na Gregoriani v Rimu.

1964 je dosegel magisterij iz filozofije z nalogo Teorija spoznavnosti pri hrvaških in sovjetskih marksistih [6],' a 1967 iz teologije z delom Misli Leona Velikega o primatu in škofovstvu po dokumentih, ki se tičejo Vzhodnega vprašanja.[5] [7]

Duhovniško posvečenje je prejel 1966. Doktoriral je iz teologije 1971 v Rimu z delom »Brezverno krščanstvo« pri Dietrichu Bonhoefferju[8].

Med drugim se je izpopolnjeval na Gregoriani v Rimu. 1964 je dosegel magisterij iz filozofije s temo: Teorija spoznavnosti pri hrvaških in sovjetskih marksistih[9], a 1967 iz teologije z delom Misli Leona Velikega o primatu in škofovstvu po dokumentih, ki se tičejo Vzhodnega vprašanja.[5] [10]

Bogoslovno in dušnopastirsko delovanje[uredi | uredi kodo]

Ivančić je 1971 začel predavati na Katedri za fundamentalno teologijo pri Bogoslovni fakulteti v Zagrebu. Tu je obravnaval Nauk o Božjem razodetju, Ekleziologijo, Izvor krščanstva, Teološko epistemologijo, Odnos ateizma, vere in krščanstva, Nova verska gibanja, Duhovno patologijo in terapijo ter Evangeljsko in etično-moralno preobrazbo družbe.[11]

Poučeval je tudi na Inštitutu za cerkveno glasbo, Inštitutu za teološko kulturo laikov, na Filozofski fakulteti Družbe Jezusove na Jordanovcu (FFRZ) in Fakulteti za elektrotehniko in računalništvo v Zagrebu.[12]

1983 je postal kanonik zagrebškega kapitlja, 1984 pa arhidiakon čazmanskega kapitlja. Pastoralno je deloval v cerkvi sv. Vinka in v Zagrebški stolnici.[12] Opravljal je službo dekana KBF, leta 2001 pa je bil izvoljen za rektorja Zagrebške univerze, vendar je s položaja odstopil zaradi bolezni. [13][14][15]

Nova veja - hagioterapija[uredi | uredi kodo]

Janez Pavel Veliki ga je 2004 imenoval za člana Mednarodne teološke komisije. Komisiji je takrat predsedoval poznejši papež Joseph Ratzinger. V njej je delovalo več slovenskih teologov, med njimi tudi Božji služabnik Anton Strle in poznejši beograjski nadškof Franc Perko.[16][17]

Ko je začel predavati na Bogoslovni fakulteti v Zagrebu, ga je vedno bolj zanimala povezava med telesnim in duševnim zdravjem. V zvezi s temi poskusi in raziskavami je utemeljil antropološko medicino in njeno posebno vejo hagioterapijo.

Navedki[uredi | uredi kodo]

Hrvaški izvirnik: "Želiš li živjeti osmišljeno, a to znači sretno, trebao bi svaki dan oprati svoju dušu, kao što pereš i uređuješ svoje lice i tijelo. Trebao bi svojoj duši dati najljepše misli svjetla, obećanja i dobre vizije. Potrebno je dušu oprati od svih negativnih misli i vijesti. Potrebno je dušu osloboditi od negativnosti i osjećaja uzaludnosti i bezuspješnosti, a osobito od osjećaja depresije, samosažaljenja i optuživanja drugih."[18]
Slovenski prevod: "Če hočeš živeti smiselno, kar pomeni srečno, si vsak dan umij svojo dušo, tako kot si umivaš in neguješ obraz in telo. Svoji duši morate dati najlepše misli luči, obljub in dobrih predstav. Treba je oprati dušo vseh nikalnih misli in novic. Dušo je treba osvoboditi negativnosti in občutka nesmiselnosti in neuspeha, predvsem pa občutka potrtosti, samopomilovanja in obtoževanja drugih."

Dela[uredi | uredi kodo]

Bibliografija[uredi | uredi kodo]

Ivančič je napisal na desetine knjig, od katerih jih je skoraj polovica prevedenih v tuje jezike, nekaj pa jih je bilo izdanih samo v tujih jezikih. Bil je tudi član Društva hrvaških književnih prevajalcev[19], urednik in sodelavec v vrsti domačih in tujih katoliških revij ter ustanovitelj založbe Teovizija. [20] Ivančićeva bibliografija do leta 2010 je objavljena v zborniku del S teologijo pričevati in oznanjati (2010)[21][22]

Popis del Tomislava Ivančiča

Zgoščenke[uredi | uredi kodo]

Tomislav Ivančič je 1960-ih let v Italiji posnel tri zgoščenke s pesmimi v hrvaščini; ker takrat ni bila navada, da bi založniki redno natisnili na ploščo letnico, še do danes ni čisto določeno leto izdaje.

Sklici[uredi | uredi kodo]

  1. ↑ Library of Congress Authorities — Library of Congress.
  2. ↑ Preminuo mons. dr. Tomislav Ivančić
  3. ↑ Brozović D., Ladan T. Hrvatska enciklopedija — LZMK, 1999. — 9272 p. — ISBN 978-953-6036-31-8
  4. ↑ http://www.vecernji.hr/hrvatska/preminuo-mons-dr-tomislav-ivancic-1150302
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2 Tanja Baran, Tomislav Ivančić Arhivirano 25. lipnja 2014. na Wayback Machine., www.laudato.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  6. ↑ Teorija spoznavnosti pri hrvaških in sovjetskih marksistih; hrvaško: Teorija spoznaje u hrvatskih i sovjetskih marksista
  7. ↑ Tanja Baran, Tomislav Ivančić  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. lipnja 2014. (Wayback Machine), www.laudato.hr, pristupljeno 11. veljače 2016
  8. ↑ »Brezverno krščanstvo« pri Dietrichu Bonhoefferju; nemško: »Religionsloses Christentum« bei Dietrich Bonhoeffer; hrvaško: »Bezreligijsko kršćanstvo« u Dietricha Bonhoeffera
  9. ↑ Teorija spoznavnosti pri hrvaških in sovjetskih marksistih; hrvaško: Teorija spoznaje u hrvatskih i sovjetskih marksista
  10. ↑ Tanja Baran, Tomislav Ivančić  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. lipnja 2014. (Wayback Machine), www.laudato.hr, pristupljeno 11. veljače 2016
  11. ↑ Prof. dr. Tomislav Ivančić, www.zmr.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  12. ↑ 12,0 12,1 Ivančić, Tomislav, Hrvatski biografski leksikon, hbl.lzmk.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  13. ↑ Sveučilište mora postati stožerna ustanova za razvoj društva i države, IKA, www.ika.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  14. ↑ Davor Ivanković, Primarijus duhovne medicine, Slobodna Dalmacija, arhiv.slobodnadalmacija.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  15. ↑ Nedavno imenovani rektor zagrebačkog Sveučilišta Tomislav Ivančić, iako još nije preuzeo dužnost, podnio je jučer neopozivu ostavku Arhivirano 2. ožujka 2016. na Wayback Machine., www.hrt.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  16. ↑ Prof. dr. Tomislav Ivančić - utemeljitelj hagioterapije, Centar za hagioterapiju Split, web.archive.org
  17. ↑ Tomislav Ivančić - utemeljitelj hagioterapije, Centar za hagioterapiju Split, www.hagioterapija-split.hr
  18. ↑ Tomislav Ivančić (16. februar 2018). »Poticajne misli Tomislava Ivančića«. Duhovnost. Pridobljeno 11. februarja 2024.
  19. ↑ Društvo hrvaških književnih prevajalcev; hrvaško: Društva hrvatskih književnih prevodilaca(ali: Društvo hrvatskih književnih prevoditelja
  20. ↑ Ivančić, Tomislav, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  21. ↑ S teologijo pričevati in oznanjati hrvaško: Teologijom svjedočiti i naviještati.
  22. ↑ Kovač, Tomislav, Murić, Branko (prir.), Bibliografija radova Tomislava Ivančića (Bibliographia operum Tomislav Ivančić), v: Teologijom svjedočiti i naviještati. Zbornik radova u čast profesoru emeritusu Tomislavu Ivančiću (Theologia testimonum dicere et nuntiare. Miscellanea in honorem professoris emeriti Tomislav Ivančić), Tanjić, Željko, Kovač, Tomislav, Murić, Branko (ur.). Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2010. str. 927-944
  23. ↑ Adalbert Rebić, Tomislav Ivančić, "Religionsloses Christentum" bei Dietrich Bonhoeffer, Bogoslovska smotra, Vol.42 No.4, veljača 1973., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  24. ↑ Drago Šimundža, Suvremene kršćanske meditacije, Crkva u svijetu, Vol.19 No.4, prosinac 1984., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  25. ↑ Susret sa živim Bogom, documents.tips
  26. ↑ Drago Šimundža, Pogled u nove knjige (2), Crkva u svijetu, Vol.22 No.1, siječanj 1987., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  27. ↑ 33 meditacije, www.tebe-trazim.com
  28. ↑ Pođi za mnom, documents.tips
  29. ↑ Razgovor s prof. dr. Tomislavom Ivančićem, www.ktabkbih.net, pristupljeno 11. veljače 2016.
  30. ↑ Za bolji svijet, www.tebe-trazim.com
  31. ↑ Liječiti duhovno-moralne rane ulomci iz knjige, www.tebe-trazim.com, pristupljeno 12. veljače 2016.
  32. ↑ Otmjenost duše[mrtva povezava]Predloga:Neaktivna poveznica, ulomak iz knjige, www.biskupija-porecko-pulska.hr, pristupljeno 12. veljače 2016.
  33. ↑ Povratak nadePredloga:Neaktivna poveznica, alfaiomegaduhovniforum.forums-free.com, pristupljeno 12. veljače 2016.
  34. ↑ Kako liječiti brak Arhivirano 9. ožujka 2021. na Wayback Machine., odlomak iz knjige Putevi puni nade, hu-benedikt.hr, pristupljeno 12. veljače 2016.
  35. ↑ Tako je malo potrebno, www.ofm.hr, pristupljeno 12. veljače 2016.
  36. ↑ Lijekovi za dušu, IKA, www.ika.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  37. ↑ Priručnik koji je nastao na temelju predavanja "Prve hagioterapijske škole" održane u Zagrebu 1990./1991. godine.
  38. ↑ Isus iz Nazareta -povijesna osoba, www.zumberacki-vikarijat.com, pristupljeno 12. veljače 2016.
  39. ↑ Ozdraviti molitvom – Tomislav Ivančić, www.mojsvijet.hr, pristupljeno 12. veljače 2016.
  40. ↑ V knjigi so zbrani Ivančičevi članki objavljani v rubriki "Teološki osvrt" Glasa Koncila skozi leto 1996.
  41. ↑ Za odmor je potrebno obraćenje, www.mojsvijet.hr, pristupljeno 12. veljače 2016.
  42. ↑ Susret na križnom putu, blog.dnevnik.hr/julijana7/, pristupljeno 12. veljače 2016.
  43. ↑ Marijin križni put, www.zupa-gajnice.hr, pristupljeno 12. veljače 2016.
  44. ↑ Josip Oslić, Tomislav Ivančić, Ovisnost i sloboda, Bogoslovska smotra, Vol.71 No.1, prosinac 2001., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  45. ↑ Duh Sveti i karizmatski pokret Arhivirano 11. kolovoza 2020. na Wayback Machine., www.teovizija.hr, pristupljeno 12. veljače 2016.
  46. ↑ Skidanje obrazina Arhivirano 17. veljače 2016. na Wayback Machine., www.miljenko.info, pristupljeno 11. veljače 2016.
  47. ↑ Ljekarna za žurne slučajeve Arhivirano 17. veljače 2016. na Wayback Machine., www.miljenko.info, pristupljeno 11. veljače 2016.
  48. ↑ Ivan Ugrin, Ivančić u punom sjaju, Slobodna Dalmacija, arhiv.slobodnadalmacija.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  49. ↑ Slavonski Brod: Vjeruj mi, bit će dobro, IKA, www.ika.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  50. ↑ Hagioterapija PTSP-a, IKA, www.ika.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  51. ↑ Razgovor s profesorom Tomislavom Ivančićem o hagioterapiji, www.cdp.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  52. ↑ Posljednje čovjekove stvarnosti, www.ika.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  53. ↑ Ako Bog umre, IKA, www.ika.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  54. ↑ Vjeroučitelj - izazov hrvatskom društvu, IKA, www.ika.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  55. ↑ Zadaće vjeroučitelja Arhivirano 15. veljače 2016. na Wayback Machine., Glas Koncila, www.glas-koncila.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  56. ↑ Hagioterapija u susretu s čovjekom, IKA, www.ika.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  57. ↑ Vapaj za dobrim ljudima, issuu.com, pristupljeno 11. veljače 2016.
  58. ↑ Brankica Lukačević, Iskričavo o nadi Crkve Arhivirano 15. veljače 2016. na Wayback Machine., Glas Koncila, www.glas-koncila.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  59. ↑ Križni put za mlade, issuu.com, pristupljeno 11. veljače 2016.
  60. ↑ Nives Matijević, Nova knjiga profesora IvančićaPredloga:Neaktivna poveznica, www.hrvatski-fokus.hr, pristupljeno 12. veljače 2016.
  61. ↑ Brankica Lukačević, Za izlazak iz krize Arhivirano 15. veljače 2016. na Wayback Machine., Glas Koncila, www.glas-koncila.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  62. ↑ Tomislav Ivančić: Čežnja za šutnjom Arhivirano 16. veljače 2016. na Wayback Machine., www.teovizija.hr
  63. ↑ Brankica Lukačević, Sigurna vrata Arhivirano 15. veljače 2016. na Wayback Machine., Glas Koncila, www.glas-koncila.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  64. ↑ Brankica Lukačević, Za duhovnu hrabrost Arhivirano 15. veljače 2016. na Wayback Machine., Glas Koncila, www.glas-koncila.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.
  65. ↑ Brankica Lukačević, Temeljne stvarnosti čovjeka Arhivirano 15. veljače 2016. na Wayback Machine., Glas Koncila, www.glas-koncila.hr, pristupljeno 11. veljače 2016.

Zunanje povezave[uredi | uredi kodo]

Glej tudi[uredi | uredi kodo]

Pridobljeno iz »https://sl.wikipedia.org/w/index.php?title=Tomislav_Ivančić&oldid=6187872«