Francoščina
| Francoščina (Français) | |
|---|---|
| Države: | Francija in 53 drugih držav |
| Govorni predeli: | Zahodna Evropa, Kanada |
| Skupaj govorcev: | 128 milijonov |
| Na svetu: | 11. |
| Rodovna razvrstitev: |
indoevropski italski |
| Uradni položaj | |
| Uradni jezik: | Francija in 24 drugih držav |
| Usklajuje: | Francoska akademija (Académie française) |
| Jezikovni kodi | |
| ISO 639-1 | fr |
| ISO 639-2(B) | fre |
| ISO 639-2(T) | fra |
| SIL | FRA |
Francóščina (la langue française) je eden najpomembnejših romanskih jezikov; prehitevata jo le še španščina in portugalščina. Z okoli 77 milijoni maternih govorcev (frankofonov) je na 11. mestu na svetu, 128 milijonov ljudi pa jo je leta 1999 govorilo kot drugi jezik. Je uradni in administrativni jezik v številnih skupnostih in organizacijah, kot so Evropska unija, Mednarodni olimpijski komite, Združeni narodi in Svetovna poštna zveza. V Franciji so zaradi ogroženosti s strani angleščine nedavno uvedli zakon, po katerem so francoske radijske postaje obvezane predvajati najmanj 40 odstotkov pesmi v francoščini.
Vsebina |
Naglaševanje [uredi]
V francoščini je 'naglas na zadnjem zlogu ritmične enote, ki jo po navadi sestavlja več povezanih besed in obsega od 1 do 8 zlogov. Če je naglasna enota sestavljena iz ene same besede, je naglašen zadnji zlog besede, sicer pa zadnji zlog zadnje besede.
Poleg naglasa imamo v francoščini še poudarek, ki je značilen za čustveno obarvane besede. Pri tem poudarimo prvi zlog besede.
Abeceda [uredi]
Francoska abeceda je sestavljeni iz 26 črk.
| Črka | Izgovorjava |
|---|---|
| A | /a/ |
| B | /be/ |
| C | /se/ |
| D | /de/ |
| E | /ә/ |
| F | /ԑf/ |
| G | /ᴣe/ |
| H | /aʃ/ |
| I | /i/ |
| J | /ᴣi/ |
| K | /ka/ |
| L | /ԑl/ |
| M | /ԑm/ |
| N | /ԑn/ |
| O | /o/ |
| P | /pe/ |
| Q | /ky/ |
| R | /ԑr/ |
| S | /ԑs/ |
| T | /te/ |
| U | /y/ |
| V | /ve/ |
| W | /dublәve/ |
| X | /iks/ |
| Y | /igRԑk/ |
| Z | /zed/ |
Določni člen [uredi]
| moški spol (ednina) | ženski spol (ednina) | moški spol (množina) | ženski spol (množina) | |
|---|---|---|---|---|
| pred besedami, ki se začenjajo s soglasnikom ali aspiriranim h |
le | la | les | les |
| pred besedami, ki se začenjajo s samoglasnikom ali nemim h |
l' | l' | les | les |
Primeri:
Nedoločni člen [uredi]
| moški spol (ednina) | ženski spol (ednina) | moški spol (množina) | ženski spol (množina) |
|---|---|---|---|
| un | une | des | des |
Primeri:
Osebni zaimki [uredi]
| Osebe | Osebek | prevod |
|---|---|---|
| 1.edn. | je | jaz |
| 2.edn. | tu | ti |
| 3.edn. | il | on |
| 3.edn | elle | ona |
| 1.mn. | nous | mi, me |
| 2.mn. | vous | vi, ve |
| 3.mn. | ils | oni |
| 3.mn. | elles | one |
Glagolski časi [uredi]
Glagoli [uredi]
Francoske glagole delimo na tri skupine:
1. Skupina:
-
- Prva skupina obsega veliko večino francoskih glagolov. Glagoli prve skupine se končujejo na -er.
2. Skupina:
-
- Druga skupina vsebuje glagole, ki se končujejo na -ir in obsega nekaj sto glagolov.
3. Skupina:
-
- V tretji skupini so vsi ostali glagoli in jih imenujemo nepravilni. V nedoločniku se glagoli te skupine končujejo na -ir, -re ali -oir.
Le présent - sedanjik [uredi]
- Glagoli prve skupine tvorijo sedanjik tako, da glagolskemu korenu dodamo obrazila: -e, -es, -e, -ons, -ez, -ent.
Primer:
PARLER - govoriti
- Je parle
- Tu parles
- Il parle
- Nous parlons
- Vous parlez
- Ils parlent
- Glagoli druge skupine tvorijo sedanjik tako, da glagolskemu korenu dodamo obrazila: -is, -is, -it, -ons, -ez, -ent.
Primer:
FINIR - končati
- Je finis
- Tu finis
- Il finit
- Nous finissons
- Vous finissez
- Ils finissent
- Glagoli tretje skupine imajo obrazila lahko različna:
| 1.os.ed. | -s, -x, ali -e |
| 2.os.ed. | -s, -x, ali -es |
| 3.os.ed. | -t, -d, -c ali -e |
| 1.os.mn. | -ons |
| 2.os.mn. | -ez, (-tes) |
| 3.os.mn. | -ent, (-ont) |
L'imparfait [uredi]
Tvorimo ga tako, da osnovi 1.osebe množine sedanjika dodamo obrazila: -ais, -ais, -ait, -ions, -iez, -aient.
Primer:
CHANTER - peti
nous chant-ons:
- je chantais
- tu chantais
- il chantait
- nous chantions
- vous chantiez
- ils chantaient
Le passé simple [uredi]
Tvorimo ga tako, da korenu glagola dodamo obrazila:
- -ai, -as, -a, -âmes, -âtes, -èrent glagolom prve skupine,
- -is, -is, -it, -îmes, -îtes, -irent glagolom druge skupine,
- -is, -is, -it, -îmes, -îtes, -irent oziroma -us, -us, -ut, -ûmes, -ûtes, -urent glagolom tretje skupine.
Le passé composé [uredi]
Tvorimo ga s sedanjikom pomožnika avoir ali être in nezloženim preteklim deležnikom (paritcipe passé simple).
Primera:
- Chanter (peti) - j'ai chanté
- Partir (oditi) - je suis parti
Le plus-que-parfait [uredi]
Tvorimo ga z imparfait pomožnika avoir ali être in nezloženim preteklim deležnikom (paritcipe passé simple).
- Chanter (peti) - j'avais chanté
- Partir (oditi) - j'étais parti
Le passé anterieur [uredi]
Tvorimo ga s passé simple pomožnika avoir ali être in nezloženim preteklim deležnikom (paritcipe passé simple).
- Chanter (peti) - j'eus chanté
- Partir (oditi) - je fus parti
Le futur simple [uredi]
- Z glogaoli prve skupine ga tvorimo tako, da prvi osebi ednine sedanjika dodamo obrazila -rai, ras, -ra, -rons, -rez, -ront.
- Z glagoli druge skupine ga tvorimo tako, da nedoločniku dodamo obrazila -ai, -as, -a, -ons, -ez, -ont.
- Pri glagolih tretje skupine, ki se v nedoločniku končajo na -ir ali -re, ga tvorimo tako kot pri glagolih druge skupine, le da -e pred obrazili odpade. Pri glagolih, ki se v nedoločniku končajo na -oir, pa dodamo obrazila -rai, -ras, -ra, -rons, -rez, -ront različnim osnovam.
Le futur proche [uredi]
Tvorimo ga s sedanjikom polpomožnika aller in nedoločnikom:
Primer:
DIRE - reči
- je vais dire
- tu vas dire
- il va dire
- nous allons dire
- vous allez dire
- ils vont dire
Le futur antérieur [uredi]
Tvorimo ga z futur simple pomožnika avoir ali être in nezloženim preteklim deležnikom (paritcipe passé simple).
- Chanter (peti) - j'aurai chanté
- Partir (oditi) - je serai parti
Le conditionnel présent [uredi]
Tako kot futur simple vedno vsebuje soglasnik -r. Tvorimo ga tako kot futur simple, vendar z naslednjimi obrazili: -rais, -rais, -rait, -rions, -riez, -raient.
Le conditionnel passé [uredi]
Tvorimo ga z conditionnel présent pomožnika avoir ali être in nezloženim preteklim deležnikom (paritcipe passé simple).
- Chanter (peti) - j'aurais chanté
- Partir (oditi) - je serais parti
Besede [uredi]
Uporabne besede [uredi]
- Bonjour: Dober dan
- Salut!: Živijo
- Comment tu t'appelles?: Kako ti je ime?
- Vous êtes monsieur/madame Dulac?: Ste vi gospod/gospa Dulac?
- Je ne parle pas bien le français : Jaz ne govorim dobro francosko.
- Je suis slovène/anglais/écossais/finlandais: Jaz sem slovenec/anglež/škot/finec
- Bon appétit!: Dober tek
- Merci: Hvala
- Au revoir! : Nasvidenje
- S'il vous/te plaît: Prosim
- Excusez-moi/Excuse-moi: Oprostite/Oprosti
- Bonne nuit : Lahko noĉ
- Bonne soirée:Dober večer
- Rouge/bleu/bleu ciel/vert/blanc/orange/violet/marron/jaune/noir: Rdeča/modra/svetlomodra/zelena/bela/oranžna/vijolična/rjava/rumena/črna
Deli telesa [uredi]
Glava [uredi]
- Glava - la tête
- Lasje - les cheveux
- Obraz - le visage
- Oko - l'oeil
- Oči - les yeux
- Nos - le nez
- Lice - la joue
- Usta - la bouche
- Zob - la dent
- Uho - l'oreille
- Vrat - le cou
Telo in okončine [uredi]
- Trebuh - la ventre
- Rama - l'épaule
- Roka - le bras
- Komolec - le coude
- Zapestje - le poignet
- Dlan - la main
- Prst - le doigt
- Noht - l'ongle
- Hrbet - le dos
- Noga - la jambe
- Stegno - la cuisse
- Koleno - la genou
- Gleženj - la cheville
- Stopalo - le pied
- Prst na nogi - l'orteil
Oblačila [uredi]
- Čevelj - la chaussure
- Copat - le chausson
- Nogavica - la chaussette
- Hlače - le pantalon
- Obleka - la robe
- Kratke hlače - le short
- Majica - la chemise
- Rokavi kratki/dolgi - les manches courtes/longues
Živali [uredi]
- Čebela - l'abeille
- Jagnje - l'agneau
- Jelen - le cerf
- Konj - le cheval
- Koza - la chèvre
- Pes - le chien
- Petelin - le coq
- Žirafa - la girafe
- Osa - la guêpe
- Kunec - le lapin
- Ptič - l'oiseau
- Komar - le moustique
- Medved - l'ours
- Golob - le pigeon
- Riba - le poisson
- Prašič - le porc
- Raca - le canard
- Maček - le chat
- Polž - l'escargot
- Kača - le serpent
- Lev - le lion
- Tiger - le tigre
- Krava - la vache
Šport [uredi]
- Jahanje - l'équitation
- Odbojka - le volley
- Tenis - le tennis
- Nogomet - le football
- Atletika - l'athlétisme
- Plavanje - la natation
- Ples - la danse
- Gimnastika - la gymnastique
- Rokomet - le handball
- Smučanje - le ski
Števila [uredi]
0 - zéro
1 - un
2 - deux
3 - trois
4 - quatre
5 - cinq
6 - six
7 - sept
8 - huit
9 - neuf
10 - dix
11 - onze
12 - douze
13 - treize
14 - quatorze
15 - quinze
16 - seize
17 - dix-sept
18 - dix-huit
19 - dix-neuf
20 - vingt
30 - trente
40 - quarante
50 - cinquante
60 - soixante
70 - soixante-dix
80 - quatre-vingt
90 - quatre-vingt-dix
100 - cent
1000 - mille
Zunanje povezave [uredi]
| Poglejte si besedo francoščina al Francoščina v Wikislovarju, prostem slovarju. |