Šiprage

Šiprage
Naselje
Šiprage se nahaja v Bosna in Hercegovina
Šiprage
Šiprage
Geografski položaj v Bosni in Hercegovini
Koordinati: 44°28′N 17°33′E / 44.467°N 17.550°E / 44.467; 17.550
DržavaBosna in Hercegovina
EntitetaRepublika Srpska
Mestna skupnostŠiprage
Prebivalstvo
 (1991)
 • Skupno952
Časovni pasUTC+1 (CET)
Omrežna skupina+387 (051)

Šiprage so naselje v občini Kotor Varoš, centralna Bosni, Bosna in Hercegovina.[1][2][3] Ležijo ob reki Vrbanja, 60 km jugovzhodno od Banjaluke. Nekdaj je bil kraj tudi občina v okrožju Kotor Varoš, po Zakonu o občinskem načrtovanju leta 1964 se je vrnil na raven lokalne skupnosti. Ime kraja izvira iz družinskega priimka Šipraga.

Med vojno v Bosni (1992-1995) je bil eden izmed 18 bošnjaških taborišč občine Kotor Varoš v policijski postaji (MUP) Šiprage.[4]

Podnebne[uredi | uredi kodo]

V okolici Šiplage in je zmerno celinsko podnebje, s štirimi letnimi časi, pozimi. V hribih okoli gore in subalpina, letna nihanja temperature in padavin so razmeroma visoke, vendar dolgoročno stabilnost.

Dolgoročno ("zgodovinski") kazalniki dolgoročne podnebje območja Šiprage
Mesecev Povprečna temperatura
(°C)
Minimalna temperatura
(°C)
Najvišja temperatura
(°C)
Količina padavin
(mm)
Januar –1,7 –4,8 1,4 59
Februar 0,3 –3,6 4,2 63
Marec 4,6 –0,1 9,3 59
April 9,1 3,9 14,3 74
Maj 13,6 8,1 19,2 90
Junij 17,2 11,5 22,9 99
Julij 18,9 12,6 25,3 81
Avgust 18,4 11,9 24,9 76
September 14,7 8,6 20,9 71
Oktober 9,5 4,7 14,4 79
November 4,4 1 7,8 100
December 0,1 –2,7 3 88
  • Razlike v padavin med najbolj suhih in vlažnih mesecih je 41 mm. Med letom je povprečna temperatura nad 20,6° C [5]

Demografija[uredi | uredi kodo]

Popisni pregled[uredi | uredi kodo]

Leto seznama 1879. 1885. 1895. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2013.
Prebivalstvo 64 (1.312♦) 277 (1.575♦) 88 (1.426♦) 159 (760♦) 999 5.098* 1.774 7.764* 828 822 1.183 952 788

[6]

  • 1931. i 1953.: Občina Šiprage.[7]

♦ Območje Šiprage

Šiprage[8][9]Skupno število prebivalcev 2013: 788
Census leto 1991. 1981. 1971.
Bošnjaki 745 (78,25%) 711 (60,10%) 422 (51,33%)
Srbi 168 (17,64%) 320 (27,04%) 370 (45,01%)
Hrvati 1 (0,10%) 6 (0,50%) 0
Jugoslovani 32 (3,36%) 136 (11,49%) 21 (2.55%)
Preostalih in neznano 6 (0,63%) 10 (0,84%) 9 (1,09%)
Skupaj 952 1,183 822

Pripomba: V obdobju od 28. do 31. maja 1973, v Srednji OŠ "Rudi Čajavec" razredih pa se jih je udeležilo 730 do 740 učencev, od tretjega do osmega razreda.[10][11]

Populacija občin okrožja Kotor Varoš, v 1953.[uredi | uredi kodo]

Popisno područje Ukupno Srbi Hrvati Slovenci Makedonci Crnogorci Jugoslaveni
neopredijeljeni
Čehi Poljaci Rusini
Ukrajinci
Ostali Sloveni Ostali nesloveni
SREZ KOTOR VAROŠ 37898 25008 6485 4 4 10 6375 2 2 8
Kotor Varoš 4715 805 2640 2 3 6 1253 1 1 4
Maslovare 4574 3966 8 600
Previle 4576 3537 696 342 1
Skender Vakuf 7100 6566 16 518
Šiprage 7746 6036 24 1 1 1682 2
Vrbanjci 4919 1678 1728 1 4 1505 1 1 1
Zabrđe 4268 2420 1373 475

[12]

Zgodovinska galerija[uredi | uredi kodo]

Glej tudi[uredi | uredi kodo]

Reference[uredi | uredi kodo]

  1. http://www.kartabih.com/
  2. Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. Mučibabić B., ur. (1998). Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Geodetski zavod BiH. ISBN 9958-766-00-0.
  4. »SRPSKO-CRNOGORSKI-HRVATSKI KONCENTRACIONI LOGORI - GENOCIDNE TVORNICE SMRTI — Bosnjaci.Net«. www.bosnjaci.net. Pridobljeno 1. junija 2017.
  5. https://en.climate-data.org/location/905786/
  6. Štatistički zabod Zemaljske vlade BiH, ur. (1880). Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine – Službeno izdanje. Sarajevo: Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine.
  7. http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/Pdf/G19534001.pdf.
  8. Book: "Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  9. Internet – Source: "Popis po mjesnim zajednicama" – http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf Arhivirano 2013-10-05 na Wayback Machine.
  10. Hadžiselimović R. (1981). »Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)«. Collegium Antropologicum. 5 (Supplement): 63–66.
  11. Hadžiselimović R.; in sod. (1985). Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta. Sarajevo: Biološki institut Univerziteta u Sarajevu.
  12. http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/pdf/G19534001.pdf.

Zunanje povezave[uredi | uredi kodo]