Pojdi na vsebino

Zlatovranke

Iz Wikipedije, proste enciklopedije

Zlatovranke
Lastovičja zlatovranka (Coracias caudatus)
Znanstvena klasifikacija Uredi to klasifikacijo
Domena: Eukaryota (evkarionti)
Kraljestvo: Animalia (živali)
Deblo: Chordata (strunarji)
Razred: Aves (ptiči)
Red: Coraciiformes (vpijati)
Družina: Coraciidae (zlatovranke)
Rafinesque, 1815
Rodovi

Zlatovránke (znanstveno ime Coraciidae) so družina ptic iz reda vpijatov (Coraciiformes). Po velikosti in videzu so podobne vranom, vendar so bolj v sorodu z vodomci in čebelarji. So podobnih barv, prevladujeta pa modra in rjava. Notranja prednja prsta sta povezana, zunanja pa ne.

Zlatovranke jedo žuželke in jih po navadi lovijo v zraku. Velikokrat med lovom sedijo visoko kot velikanski srakoperji. Angleško ime »roller« izhaja iz akrobatskega letenja, ki ga izvajajo nekatere vrste.

Zlatovranke živijo v toplem podnebju. Gnezdijo v drevesnih luknjah brez podlog, kamor samica izleže dve do štiri jajca.

Taksonomija in sistematika

[uredi | uredi kodo]

Družino zlatovrank Coraciidae je leta 1815 uvedel (z imenom Coracinia) francoski naravoslovec Constantine Samuel Rafinesque in 1815.[1][2]

Je ena od šestih družin v redu vpijatov Coraciiformes, kamor spadajo še zemljovranke, motmoti, todiji, vodomci in legati. Znanstveno ime družine izhaja iz latinske besede coracium, »podoben krokarju«.[3]

Filogenetski odnos med šestimi družinami, ki sestavljajo red Coraciiformes, je prikazan v spodnjem kladogramu.[4][5][6] Število vrst v posamezni družini je povzeto po seznamu, ki ga v imenu International Ornithological Committee (IOC) vodijo Frank Gill, Pamela C. Rasmussen and David Donsker on behalf of the International Ornithological Committee (IOC).[7]

Coraciiformes (vpijati)

Meropidae – legati (31 vrst)

Brachypteraciidae – zemljovranke (5 vrst)

Coraciidae – zlatovranke (13 vrst)

Todidae – todiji (5 vrst)

Momotidae – motmoti (14 vrst)

Alcedinidae – vodomci (118 vrst)

Molekularna filogenetska študija, ki so jo leta 2018 izvedli Ulf Johansson in sodelavci, je pokazala, da je azurna krokarica (Eurystomus azureus) umeščena v klad, ki vključuje podvrste zelene krokarice (Eurystomus orientalis).[8]

Coraciidae
Eurystomus

cimetasta krokaricaE. glaucurus

modrogrla krokaricaE. gularis

zelena krokaricaE. orientalis orientalis

azurna krokaricaE. azureus

zelena krokarica – E. orientalis pacificus

zelena krokarica – E. orientalis waigiouensis

Coracias

modroprsa zlatovranka C. cyanogaster

progasta zlatovrankaC. naevius

lopatasta zlatovrankaC. spatulatus

indijska zlatovrankaC. benghalensis

Coracias affinisC. affinis

modrovranka C. temminckii

lastovičja zlatovrankaC. caudatus

abesinska zlatovrankaC. abyssinicus

zlatovrankaC. garrulus

Seznam vrst

[uredi | uredi kodo]

Znanih je trinajst vrst v dveh rodovih.[9] V Sloveniji živi le (evropska) zlatovranka.

SlikaRodŽiveče vrste
Coracias (zlatovranke) Linnaeus, 1758
Eurystomus (krokarice) Vieillot, 1816

Sklici

[uredi | uredi kodo]
  1. Rafinesque, Constantine Samuel (1815). Analyse de la nature ou, Tableau de l'univers et des corps organisés (v francoščini). Zv. 1815. Palermo: Self-published. str. 67.
  2. Bock, Walter J. (1994). History and Nomenclature of Avian Family-Group Names. Bulletin of the American Museum of Natural History. Zv. 222. New York: American Museum of Natural History. str. 145, 252. hdl:2246/830.
  3. Forshaw, J. & Kemp, A. (1991). Forshaw, Joseph (ur.). Encyclopaedia of Animals: Birds. London: Merehurst Press. str. 145–147. ISBN 1-85391-186-0.
  4. Prum, R.O.; Berv, J.S.; Dornburg, A.; Field, D.J.; Townsend, J.P.; Lemmon, E.M.; Lemmon, A.R. (2015). »A comprehensive phylogeny of birds (Aves) using targeted next-generation DNA sequencing«. Nature. 526 (7574): 569–573. Bibcode:2015Natur.526..569P. doi:10.1038/nature15697. PMID 26444237.
  5. Kuhl, H.; Frankl-Vilches, C.; Bakker, A.; Mayr, G.; Nikolaus, G.; Boerno, S.T.; Klages, S.; Timmermann, B.; Gahr, M. (2021). »An unbiased molecular approach using 3′-UTRs resolves the avian family-level tree of life«. Molecular Biology and Evolution. 38 (1): 108–127. doi:10.1093/molbev/msaa191. hdl:21.11116/0000-0007-B72A-C. PMC 7783168. PMID 32781465.
  6. Stiller, J.; in sod. (2024). »Complexity of avian evolution revealed by family-level genomes«. Nature. 629 (8013): 851–860. doi:10.1038/s41586-024-07323-1. PMC 11111414. PMID 38560995. {{navedi časopis}}: Check |pmid= value (pomoč); Preveri |pmc= vrednost (pomoč)
  7. Gill, Frank; Donsker, David; Rasmussen, Pamela, ur. (december 2023). »IOC World Bird List Version 14.1«. International Ornithologists' Union. Pridobljeno 17. junija 2024.{{navedi splet}}: Vzdrževanje CS1: samodejni prevod datuma (povezava)
  8. Johansson, U. S.; Irestedt, M.; Qu, Y.; Ericson, P. G. P. (2018). »Phylogenetic relationships of rollers (Coraciidae) based on complete mitochondrial genomes and fifteen nuclear genes«. Molecular Phylogenetics and Evolution. 126: 17–22. doi:10.1016/j.ympev.2018.03.030. PMID 29631051. S2CID 5011292.
  9. »Rollers, ground rollers & kingfishers«. IOC World Bird List (v ameriški angleščini). Pridobljeno 10. marca 2017.
  • Vrezec, Al; Vrh Vrezec, Petra; Gregori, Janez (2017). »Predlog slovenskega vrstnega poimenovanja vpijatov (Coraciiformes) sveta«. Scopolia. Zv. 91. str. 181–220.