Kuzman Kapidan

Iz Wikipedije, proste enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Kuzman Kapidan (bolgarsko Кузман Капитан makedonsko Кузман Капидан) ali Kuzman Karamak ali Vojvoda Kuzman[1] ali Kuzman Kareman[2] je priljubljen legendarni junak bolgarske,[3][4] kasneje pa makedonske epske poezije. Njegov lik temelji na zgodovinski osebi, ki je bil sprva hajduk[2], nato pa - serdar v službi Dželadin-beja (albansko Xheladin bej Ohri), guvernerja Ohridskega kaza na začetku 19. stoletja.[5] [6] Premagal je tolpe roparjev Osmana Mure in Derviša Mucha. Po nekaterih legendah so ga zastrupili sovražniki, po drugih pa je bil ubit v bitki.[2] Njegov boj proti razbojnikom je bil še vedno dejaven med Makedonci v 20. stoletju, zlasti v regiji Debar, od koder je deloval in od koder je domnevno izviral.[7] Spomini nanj se vrstijo v številnih epskih pesmih, med drugim v nagrajeni pesnitvi O Armatolosu, ki jo je napisal bolgarski pesnik Grigor Parlichev v 19. stoletju.[8]

Zgodovinsko ozadje[uredi | uredi kodo]

Na začetku 19. stoletja je Ohridsko območje pripadalo Osmanskemu cesarstvu, ki je imelo status kaze na Ohrijskem sandžku. Guverner sandžaka je bil Dželadin-bey, ki je moral vzdrževati ravnovesje med osmansko porto na eni strani in Ali-pašo, vodjo roparskih napadov v sosednjem Yanhalovem pašaluku.[9] Roparkse skupine Ali Paše so pogosto oropale sosednja ozemlja, vključno z ozemljem, ki je bilo pod nadzorom Dželadin-beya. Dželadin-bey je pripadal vplivni skupini osmanskih uradnikov na zahodnem Balkanu, ki so se uprli reformam, da bi zaščitili svoje imetje, ki so ga prisilno zaplenili od drugih ljudi. Tako je Dželadin-bey "zaslužil" okoli 100 čiflikov na ozemlju kaze, ki ga je nadziral. Da bi se bolje upirali Osmanskemu cesarstvu so morali zbrati lokalne kristjane, da bi svojim rednim vojaškim silam pomagali varovati gorske prelaze proti Albaniji.[10] Ko je Kuzman umrl, je njegov sin Đore podedoval njegov položaj in še naprej varoval njihovo kazo s svojimi silami, ki so jih sestavljali Albanci in makedonski Slovani.[1]

Sklici[uredi | uredi kodo]

  1. 1,0 1,1 Matkovski, Aleksandar (1983). Otpor na Makedonija vo vremeto na turskoto vladeenje. Misla. str. 91.
  2. 2,0 2,1 2,2 Енциклопедия България, том 3 И-Л, София, Издателство на Българската академия на науките, 1982, с. 624.
  3. История на българската литература: Литература на Възраждането, София, издателство на БАН, 1966, с. 207. Известни са значителен брй народни песни за героя на поемата Кузман капитан.
  4. Ненов, Николай. Българската хайдушка епика, София, 1999, с. 10-11, 38-39.
  5. Makedonska književnost. Školska knj. 1991. str. 133. ISBN 978-86-03-00146-4. Kuzman Kapidan je povijesna ličnost iz vremena samozvanog ohridskog vladara Dželadin bega u kojega je on bio kapetan (kapidan).
  6. Clava Literalis, Нѣколко думи за сегашното и миналото на Дебъръ, Дебъръ, година І, брой 10, 3 юни 1906, с. 2 Джеладинъ бей е възложил на Кузманъ капитанъ, дебрянинъ, да организира дружини от сънародницитѣ си, за да пази Дебъръ от нападенията на албанцитѣ.
  7. Folklore macédonien. 1989. str. 189. Споменот за Кузман Капидан, за неговите подвизи во борбата со разбојниците, се уште e жив мегу македонскиот народ, особено во селата на Дебарца каде што дејствувал и од каде, според преданието, потекнувал.
  8. Ivanović, Radomir V. (1986). Govor dela: studije i ogledi o makedonskoj književnosti. Novo delo. str. 40. ISBN 978-86-7353-003-1. Interesantna je napomena Georgi Staleva-Popovskog koji tvrdi da je Skenderbe.j deluje realisticnije nego Kuzman Kapi- dan, junak poeme Seràar i pïScev savremenik.
  9. Literaturen zbor. Društvo za makedonski jazik i literatura. 1986. str. 10. Џеладин-бег. кој управува во Охридската област, балансира помеѓу султанот и Али-паша Јанински.
  10. Macedonia), Institut za nacionalna istorija (Skopje (1970). Istorija makedonskog naroda: Od početka XIX veka do kraja prvog svetskog rata. Zavod za izdavanje ydžbenika Sodžijalističke Republike Srbije. str. xiii, xv. ...џеладин бег располагао је у охридско преспанском крају са око стотину читлука које је "зарадио" путем конфискације од својих непријатеља.

Nadaljnje branje[uredi | uredi kodo]