Fedora Ferluga Petronio

Iz Wikipedije, proste enciklopedije
Fedora Ferluga Petronio
Portret
Rojstvo16. december 1946({{padleft:1946|4|0}}-{{padleft:12|2|0}}-{{padleft:16|2|0}}) ali 1946[1]
Trst
Smrt28. marec 2018({{padleft:2018|4|0}}-{{padleft:3|2|0}}-{{padleft:28|2|0}}) ali 2018[1]
Trst
Državljanstvo Italija
 Slovenija
 Svobodno tržaško ozemlje
Poklicliterarna zgodovinarka, filologinja, univerzitetna profesorica

Fedora Ferluga-Petronio, italijanska filologinja, slovenska literarna zgodovinarka, * 16. december 1946, Trst, † 28. marec 2018, Trst.

Življenje[uredi | uredi kodo]

Leta 1965 je maturirala na slovenskem Klasičnem liceju Franceta Prešerna v Trstu in diplomirala iz klavirja na Državnem konservatoriju Giuseppe Tartini v Trstu. Po krajši koncertni dejavnosti je v dveh obdobjih, od 1965 do 1973 ter od 1985 do 1991, poučevala klavir na Glasbeni matici v Trstu. Leta 1972 je na Filozofski fakulteti Univerze v Trstu diplomirala iz klasične filologije, po specializaciji iz slovanske filologije na univerzah v Ljubljani in Padovi je leta 1982 na Univerzi v Padovi doktorirala iz slovanske in balkanske filologije. Poučevala je latinščino in grščino na Klasičnem liceju Franceta Prešerna do 1987, ko je prestopila na Univerzo v Vidmu kot docentka hrvaške književnosti, od leta 2001 je bila redna profesorica za ta predmet.

Delo[uredi | uredi kodo]

Iz klasične filologije se je preusmerila v slovansko jezikoslovje in kasneje v slovensko in hrvaško književnost. Njena prva objava je 1979 na podlagi diplomske naloge iz mikenologije I nomi delle armi in miceneo [Imena orožja v mikenščini]. Sledila je knjiga La Chiesa in Slovenia (1984), etimološko-filološka analiza slovenskih imen cerkvene hierarhije v primerjavi z drugimi slovanskimi jeziki. Pisala je o avtorjih iz starejših in novejših obdobij hrvaške književnosti, ki črpajo navdih iz klasičnega sveta, in poudarila izvirnost teh del, ki jih je italijanska literarna veda v preteklosti označevala kot kopije klasične književnosti.

Tako so nastale monografije o baročnem dubrovniškem dramatiku Juniju Palmotiću (1607–1657), predhodniku hrvaške moderne Anteju Tresiću-Pavičiću (1867–1949) in hrvaškemu pesniku filozofu bosanskega rodu Nikoli Šopu (1904–1982). O Šopu je organizirala mednarodne simpozije v Vidmu, Novem mestu, Zagrebu in Rimu.

Iz slovenske književnosti je objavila knjigo Ivan Trinko, scrittore e poeta della Slavia Veneta (1984), o Beneškem Slovencu, povezovalcu slovenske in italijanske kulture. O pesniku Alojzu Gradniku je leta 2007 organizirala mednarodni simpozij na Univerzi v Vidmu in ob tem objavila dva zbornika, v slovenščini in italijanščini (2008), ter objavila dvojezično slovensko-italijansko antologijo Eros-Thanatos (2013). Organizirala je mednarodne simpozije o plurilingvizmu v slovanskih jezikih in književnostih pri IUC-u (International University Centre) v Dubrovniku (1998, 1999, 2000) in na Univerzi v Vidmu (2006). Njena bibliografija šteje 25 knjig in preko 200 člankov v italijanščini, slovenščini, hrvaščini.

Bibliografija[uredi | uredi kodo]

Klasična filologija

  • I nomi delle armi in miceneo. Živa antika (Skopje), 1979.

Slovansko primerjalno jezikoslovje

  • La Chiesa in Slovenia. Analisi filologico-etimologica della gerarchia ecclesiastica con particolare riguardo ai testi del Cinquecento. Trieste: Centro studi storico-religiosi Friuli-Venezia Giulia, 1984.

Hrvaška književnost

  • Fonti greco-latine nel teatro di Junije Palmotić. Padova: CESEO, 1990.
  • Fonti italiane e slave nel teatro di Junije Palmotić. Udine: ILLEO, 1992.
  • Grčki, latinski, talijanski i slavenski izvori u dramskim djelima Junija Palmotića. Rijeka: HFDR-Maveda, 2008.
  • Cultura classica e italiana nel dalmata Ante Tresić-Pavičić. Trieste: Centro storico-religioso Friuli-Venezia Giulia, 1992.
  • Ante Tresić-Pavičić, Izabrane pjesme (priredila F. Ferluga-Petronio). Zagreb: Erasmus Naklada, 1995.
  • Il mondo cosmico di Nikola Šop. Udine: Forum, 2000.
  • Kozmički svijet Nikole Šopa. Rijeka: HFDR, 2005.
  • La poesia di Nikola Šop (1904–1902) tra filosofia e cosmologia (a cura di F. Ferluga-Petronio). Venezia: Marsilio, 2004.
  • Pjesničko stvaralaštvo Nikole Šopa (1904.–1982.) između filozofije i kozmologije (uredila F. Ferluga-Petronio). Sarajevo-Zareb: HKD Napredak, 2005.
  • Pesniški svet Nikole Šopa v slovenskem prostoru (uredila F. Ferluga-Petronio. Trst: Neothesis, 2005.
  • Nikola Šop – poeta di Gesù e del cosmo. Prefazione, scelta, traduzione e commento a cura di Fedora Ferluga-Petronio. Rimini: Raffaelli Editore, 2017.

Slovenska književnost

  • Ivan Trinko, scrittore e poeta della Slavia Veneta. Padova: CESEO, 1984.
  • Alojz Gradnik – pesnik Goriških brd (uredila F. Ferluga-Petronio). Trst: ZTT-EST, 2008.
  • Alojz Gradnik – poeta del Collio Goriziano (a cura di F. Ferluga-Petronio). Trieste: ZTT-EST, 2008.
  • Alojz Gradnik. Eros-Thanatos (prefazione, scelta e traduzione di Fedora Ferluga-Petronio). Trieste: ZTT-EST, 2013.

Plurilingvizem v slovanskih jezikih in književnostih

  • Plurilingvizem v Evropi 18. stoletja (ur. F. Ferluga-Petronio). Maribor: Slavistično društvo, 2002.
  • Plurilinguismo nelle letterature slave (a cura di F. Ferluga-Petronio). Trieste: Edizioni Italo Svevo, 2010.

Viri[uredi | uredi kodo]

  • Lida Debeljak Turk: Ferluga Fedora. Primorski slovenski biografski leksikon 19. Gorica: MD, 1993. 565–566.
  • Fedora Ferluga-Petronio. Enciklopedija Slovenije 16. Ljubljana: MK, 2002.
  • Osebnosti: veliki slovenski biografski leksikon. Mladinska knjiga, Ljubljana. 2008. COBISS 241136128. ISBN 978-961-01-0504-6.
  • Fedora Ferluga-Petronio. Hrvatska književna enciklopedija, 1. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2010.
  • Fedora Ferluga-Petronio. Milan Nosić, Filološki portreti 2. Rijeka: Maveda, 2012. 108–144.
  • Ivo Pranjković, Pomemben zbornik o večjezičnosti [...] SR 52/3 (2004). pdf
  • Ljerka Schiffler, Alojz Gradnik – pesnik Goriških brd [...] SR 60/4 (2012). pdf
  • Osebna spletna stran.
  1. 1,0 1,1 Nacionalna zbirka normativnih podatkov Češke republike