Črnogorščina: Razlika med redakcijama

Iz Wikipedije, proste enciklopedije
Izbrisana vsebina Dodana vsebina
m r2.7.3) (robot Dodajanje: eo:Montenegra lingvo
Vrstica 181: Vrstica 181:
[[lv:Melnkalniešu valoda]]
[[lv:Melnkalniešu valoda]]
[[mk:Црногорски јазик]]
[[mk:Црногорски јазик]]
[[mr:माँटेनिग्रिन भाषा]]
[[nl:Montenegrijns]]
[[nl:Montenegrijns]]
[[no:Montenegrinsk]]
[[no:Montenegrinsk]]

Redakcija: 14:35, 21. januar 2013

Črnogorščina
Črnogorski, Црногорски језик
Materni jezikČrna gora[1]
PodročjeČrna gora
Št. maternih
govorcev
22 % prebivalcev Črne gore, okoli 144.838 govorcev (2003)
indoevropski

 slovanski
  južnoslovanski
   zahodna veja
    ijekavščina štokavščina

     črnogorščina
Uradni status
Uradni jezik
noben
Regulatorneznano
Jezikovne oznake
ISO 639-1ne obstaja
ISO 639-2ne obstaja (B)
ne obstaja (T)
ISO 639-3ne obstaja

Črnogorski jezik (crnogorski jezik, v drugih tujih jezikih, kot napr.: angleško Montenegrin language, ali nemško Montenegrische Sprache) je ime ijekavsko-štokavske različice osrednjega južnoslovanskega jezikovnega diasistema, ki se govori v Črni gori.

Po ustavi iz leta 1992 je uradni jezik Črne gore opredeljen kot srbski jezik ijekavske standardne različice, po osamosvojitvi Črne gore leta 2006 pa potekajo polemike o uveljavitvi črnogorščine kot samostojnega jezika. Po ustavi, ki je bila sprejeta 19. oktobra 2007, je uradni jezik v Črni gori črnogorščina.[2]

Mnogo Srbov in Črnogorcev nasprotuje črnogorščini, češ da med srbščino in črnogorščino ni veliko razlik, torej da črnogorski jezik ne obstaja, temveč le črnogorsko narečje.

Abeceda

Črnogorski jezik ima dve pisavi, latinico in cirilico. Po črnogorskem pravopisu imata obe enakovreden položaj.[3] v vsaki od pisav je 32 črk.

Latinica
Aa Bb Cc Čč Ćć Dd Dždž Đđ Ee Ff Gg Hh Ii Jj Kk Ll Lj lj Mm Nn Nj nj Oo Pp Rr Ss Šš Śś Tt Uu Vv Zz Žž Źź
Cirilica
Аа Бб Вв Гг Дд Ђђ Ее Жж Зз З́ з́ Ии Јј Кк Лл Љљ Мм Нн Њњ Оо Пп Рр Сс С́ с́ Тт Ћћ Уу Фф Хх Цц Чч Џџ Шш

Primerjave s sorodnimi jeziki

črnogorsko srbsko slovensko
Śednik je dura' tri ure. Sastanak je trajao tri sata. Sestanek je trajal tri ure.
Biзin iźede koźetinu iz brondzina. Pas pojede kozije meso iz bronzane posude. Pes pojé kozje meso iz bronaste posode.
Metni kušin i lencun u koćetu. Stavi jastuk i čaršaf u krevet. Postavi blazino in odejo v posteljo.
Uljezi u kužinu i iz pašade uzmi pirun, uzmi pjat i metni ih na taulin. Uđi u kuhinju i iz escajga uzmi viljušku, uzmi tanjir i postavi ih na sto. Pojdi v kuhinjo in iz predalnika vzemi vilico, vzemi krožnik in jih postavi na mizo.
Uzeo škatulu furmina i žiže ne patiše. Uzeo kutiju šibica i neprestano ih pali. Vzel je škatlo vžigalic in neprestano jih vžiga.
črnogorsko srbsko in hrvaško slovensko
nijesam nisam nisem
tijeh tih teh
tijema tima tem
ovijeh ovih tistih
ovijema ovima tistim
črnogorsko srbsko hrvaško slovensko
đe gde gdje kje
đevojka devojka djevojka dekle
đeca deca djeca otroci
lećeti leteti letjeti leteti
ćerati terati tjerati priganjati
śedi sedi sjedi sedi
śekira sekira sjekira sekira
črnogorsko srbsko hrvaško slovensko
cklo staklo staklo steklo
đetić dečak dječak deček
koštanj kesten kesten kostanj
mrtac mrtvac mrtvac mrtvec
omraziti zamrzeti za mrziti sovražiti
śutra sutra sutra jutri
znaven poznat poznat poznan
črnogorsko srbsko hrvaško slovensko
izvanjac stranac stranac tujec
glib blato blato blato
cukar šećer šećer sladkor
oriz pirinač riža riž
razuriti srušiti srušiti zrušiti
črnogorsko srbsko hrvaško slovensko
kvalitada kvalitet kvaliteta kakovost
Austrijan Austrijanac Austrijanac Avstrijec
štimadur(ica)) procenitelj(ica) procjenitelj(ica) ocenitelj(ica)

Viri in opombe